Ska za anarho-komunizam
Ve? neko vrijeme kruži fenomen Ya Basta. Skoro da nema francuskog fanzina koji ih ne opisuje na laskav na?in. Vrlo su hvaljeni zbog upe?atljivog scenskog nastupa i svog militaristi?kog angažmana. Pariški band dao je ovaj interview francuskom RASH magazinu Barricata.
Zapo?nimo sa ne?im vec klasi?nim: Od kada postoji grupa, kako ste se susreli, kako se mijenjala postava i što ste do sada objavili?1993. smo svirali u jednom punk bandu sa ska uplivima koji se zvao Chiapas. Iz te formacije je 1996. i nastala Ya Basta. Isti su gitarist, pjeva? te bubnjar koji je kasnije postao pjeva?. Zvuk je sve više i više prelazio u ska i 1999. su se priklju?ili saksofonist i trombonist. 2002. je izašla Lucha y fiesta i 2004. Toujours Debout.
Koji su vaši glazbeni uzori?Glazbeni ukus svakoga ?lana je višestran: Rap, Oi, Hardcore, Rocksteady, Ska, Chansons. Zbog toga nam je i teško definirati naš stil.. Mi se nazivamo militantnim Rock’n’Ska.
Ya Basta je angažirana grupa. Može vas se sresti na svim skvotovskim svirkama u svakoj zauzetoj ku?i u Parisu. Koja su vaša osnovna uvjerenja? Šta vas vodi da sve to radite? Vjerujete li da su Lucha y fiesta (borba i zabava), prema vašoj najpoznatijoj pjesmi, nerazdvojivi?Osje?amo se pripadnicima ekstremno lijeve struje. Neki od nas su, ili su bili, aktivni kod CNT-a(anarho-sindikalna organizacija) ili Scalp/RASH-a. Koncerti u skvotovima su za nas na?in podrške antikapitalisti?kih i antifašisti?kih vrijednosti. Što volimo kod tih koncerata je angažirana publika koja nema u glavi samo zabavu.
Lucha y fiesta je naslov koji odgovara našem stavu i zapatisti?koj borbi.
Ovaj na?in borbe nam odgovara, ali, nazalost, nema svaka borba snažan karakter, a ipak moraju biti podržane.
Sta mislite o eksplozivnom širenju ska scene u posljednjih par godina?Mi smo podijeljeni: s jedne strane je ugodno da je ska postao popularniji, ali se ?ini da se na sceni vise slavi i zabavlja nego politi?ki aktivira.
U vašim tekstovima dolaze zapatisti?ki stavovi do izražaja. Što vas povezuje sa njima?Po?eci Ya Baste su povezani sa zapatisti?kim konfliktom 1994. Nama je to lijevo radikalno gibanje dalo poleta u ovome svijetu trijumfiraju?eg neoliberalizma. Zapatisti su bili simbol koji nas je snažno obilježio.
Osim pjesme Rude Boy, Barcelona je naša omiljena pjesma. Zasto takav hommage liberalnim borcima iz 1936? Šta mislite o tome da je papa Ivan Pavao Drugi nedavno proglasio dosta ubijenih sve?enika iz tog razdoblja blaženima?Mi smo usko vezani uz liberalni i anarhosindikalni pokret. Barcelona '36. ostaje jedna povijesna to?ka i polazište. Bila je to nada za jedno druga?ije društvo i jedan primjer radikalnog antifašizma. To je razdoblje vrlo bitno za formiranje stavova socijaldemokracije koja je ignorirala iskrenu borbu, a u korist Francovog režima.
Ina?e, šteta što nije jos više sve?enika pobijeno.
„Peuplé armé, peuple libéré“ (naoružani narode, slobodni narode), „Cocktail Molotov“, ne fali veze sa odredjenom vrstom direktne akcije. Šta mislite o revolucionarnom nasilju?Molotow-Cocktail je ironi?na opomena na ovaj stari anarho-alat. Nasilje nije samo sebi svrha, ve? sredstvo. Na žalost, gradjanske države nam ne ostavljaju druga?iji izbor. Oni vrše nasilje svakodnevno. Protiv njih su druga?ije metode borbe neizgledne. Ali, revolucije ne budu dobijene samo uz pomo? nasilja, vec one dolaze do izražaja i kroz promjenu svijesti.
„Système scolaire“ (školski sustav) sramoti autoritativne odgojne mjere i društvenu reprodukciju u smislu von Bourdieu-a (francuski sociolog što je ukazivao na ulogu odgoja u reprodukciji društvene hijerarhije). Zašto takva pjesma? Što vi osobno imate sa školom? Koja je alternativa jednom "jednakost i sloboda" odgoju/obrazovanju?Ova je pjesma napisana do podsjeti na ulogu škole u državi: da odgoji dobre gradjane koji su spremni ginuti na poljima smrti. Kao što ti dobro kazeš, današnja je škola motor socijalne reprodukcije. Koliko mi znamo, ni jedan društveni sloj nije doživio društveni uspon kroz školu. Neki od nas u?estvuju u razvoju neautoritativnih i nenasilnih odgojnih mjera. Jedan ?lan je došao ?ak tako daleko da je postao u?itelj. Postoje brojne alternative koje zaobilaze postoje?e dogme. Dijete ne smije biti gledano kao objekt svojeg odgoja, vec kao subjekt/djelovatelj u punom smislu te rije?i. Kao što sam rekao... alternative su brojne i trebali biste razgovarati sa prosvjetnom sekcijom CNT-a.
Sto mislite o Red Skinsima?Naš je, prije crveno-crni, skin pokret. Mi cijenimo nedogmatske i antiautoritativne pokrete. Upravo si spomenuo pjesmu Barcelona, tekst je jedan jasan odboj prema Staljinistima. Takodjer, pjesma Un vent glacial (hladan vjetar) osudjuje autoritarne izopa?enosti i diktature svake vrste. Ako se Red Skinsi od toga distanciraju, utoliko bolje, a ako ne, onda im je bolje da stupe u KP.
Pjesma Kamilia osudjuje protjerivanje stranaca od socijalisti?ke policije. Vise od 60 % Francuza opisuje se pomalo rasisti?kim. Ne tjera li vas to na povra?anje?Mi nemamo iluzija u vezi držanja Francuza. Pétain je izabran od lijeve parlamentarne ve?ine naziva "Narodna fronta". Alžirski rat se vodio pod vladom centra. Francuzi su si uvijek puno umišljali sa svojim slavnim Résistance danom, ali rado zaboravljaju svoju dugu reakcionarnu povijest. Ostaje nam samo se nadati da ?e još mnogo Kamilia obogatiti ovu antiknu galsku kulturu.
Band se nažalost raspao 2006.
Izdali:Lucha Y Fiesta - 2002.
Toujours Debout - 2004.
Sans Retour - 2006.
* Slike su preuzete sa službene stranice
